Zašto kozje mlijeko?

Kozje mlijeko, prema svom kemijskom sastavu, fizikalnim i organoleptičkim svojstvima, veoma je slično kravljem iako za pojedine sastojke postoje značajne razlike. Kozje mlijeko, kao i proizvodi od njega (sirevi), izrazito su bijele boje, budući da b-karoten sadrže tek u tragovima. Za kozje mlijeko karakterističan je “kozji okus i miris” koji potječe od kapronske, kaprilne i kaprinske masne kiseline, koje su dijelom prisutne i kao posljedica spontane razgradnje mliječne masti

Mliječna mast

Udio mliječne masti u kozjem mlijeku iznosi od 2,5 do 4,5 %. U mlijeku se nalazi u obliku masnih globula, promjera od 2 do 3 mikrometra (kozje), odnosno od 3 do 8 mikrometara (kravlje).

Sitnije masne globule u kozjem mlijeku bolje su dispergirane što osigurava bolju homogenost, a brža hidroliza masnih kiselina pridonosi boljoj probavljivosti u odnosu na kravlje mlijeko, što je osobito važno u prehrani djece s problemom crijevne malapsorpcije. Mliječna mast kozjeg mlijeka bolje se resorbira u probavnom sustavu, zbog brže enzimatske razgradnje.

Kozje mlijeko probavi se za oko 40 minuta, a kravlje za otprilike dva i pol sata
Bolja probavljivost, izražen alkalitet i viši puferni kapacitet karakteristike su prema kojima se kozje mlijeko značajno razlikuje od ostalih vrsta mlijeka. Zbog toga se preporučuje u prehrani djece, bolesnika i rekonvalescenata. S kozjim mlijekom postignuti su dobri rezultati u liječenju raznih poremećaja apsorpcije u pacijenata koji pate od hiperlipoproteinemije, srčanih bolesti, dječje epilepsije, fibroznih cista, bolesti žuči i žučnih kamenaca.

U djece hranjene kozjim mlijekom zabilježen je brži rast, veća tjelesna masa i bolja mineralizacija kostiju u odnosu na djecu hranjenu kravljim mlijekom. Mliječna mast kozjeg mlijeka sadrži konjugiranu linolnu kiselinu, za koju je dokazano antikancerogeno djelovanje. Brojna su istraživanja koja potvrđuju da kozje mlijeko ima antikancerogena svojstva. Sadrži i manje kolesterola (10 mg/100 g) u usporedbi s kravljim (13 mg/100 g).

Proteini

Kozje mlijeko je prema udjelu proteina veoma slično kravljem, a razlike su utvrđene u aminokiselinskom sastavu i relativnom odnosu pojedinih vrsta proteina. Proteini mlijeka sastoje se od kazeina i proteina mliječnog seruma (albumina, globulina). Hranidbena vrijednost proteina ovisi o udjelu pojedinih aminokiselina koje se apsorbiraju u probavnom sustavu. I proteini kozjeg mlijeka probavljiviji su od proteina kravljeg mlijeka, a apsorpcija aminokiselina je efikasnija. Jednom čašom osigurava se 17,4 %, a kravljim 16,3 % dnevne vrijednosti. U preradi mlijeka u sir osobito je značajno vrijeme zgrušavanja i čvrstoća gruša, što ovisi o sastavu proteina mlijeka.

Laktoza

Kozje mlijeko sadrži manji udio laktoze u odnosu na kravlje mlijeko, što je prednost za osobe koje ne podnose laktozu. Kod takvih osoba dio laktoze ostaje nehidroliziran i pri tome se ne apsorbira u tankom crijevu. Nepodnošljivost laktoze je stanje koje nastupa kao posljedica neresorbirane laktoze. Pojedini istraživači utvrdili su da kozje mlijeko sadrži ologosaharide koji djeluju protuupalno i da pridonose lakšoj probavljivosti, osobito u slučaju poremećene crijevne funkcije.

Vitamini i mineralne tvari

Iako je sadržaj mineralnih tvari u kozjem i kravljem mlijeku općenito dosta sličan, kozje mlijeko sadrži 13 % više kalcija, 25 % više vitamina B6 ; 47 % više vitamina A, kalija 134 % više, niacina triput više i bakra 4 puta više. Za mineralizaciju kostiju osobito je važna uloga kalcija i fosfora. Jednom čašom kozjeg mlijeka osigurava se 32,6 % dnevne vrijednosti za kalcijem i 27 % za fosforom, u usporedbi s kravljim mlijekom 29,7 % (za kalcijem) i 23,2 % (za fosforom). Kozje mlijeko može pomoći i u prevenciji visokoga krvnog tlaka i ateroskleroze. Kozje mlijeko dobar je izvor kalija, esencijalnog minerala za održavanje normalnoga krvnog tlaka i funkciju srca. Čaša kozjeg mlijeka sadrži 498,7 mg kalija, te se na taj način osigurava 14,2 % dnevne vrijednosti. Kozje mlijeko također sadrži 27 % više antioksidanta selena od kravljeg mlijeka. U odnosu na kravlje, kozje mlijeko sadrži manje folne kiseline, važne u sintezi hemoglobina.

Prehrambena i terapeutska vrijednost

Prehrambenu vrijednost kozjeg mlijeka određuje njegova energetska vrijednost, sadržaj esencijalnih masnih i aminokiselina, sadržaj vitamina i mineralnih tvari, kao i njegova probavljivost. Energetska vrijednost kozjeg mlijeka iznosi od 60 do 75 kcal/100 g, ili od 25 do 313 kJ/100 g, i približno je jednaka kao i kravljeg mlijeka.

Kozje mlijeko karakterizira i značajna terapeutska vrijednost za ljudsko zdravlje, a često se preporučuje osobama alergičnima na protein kravljeg mlijeka (b-laktoglobulin).

Općenito se smatra da ga djeca alergična na mlijeko nakon treće godine života mogu uzimati bez ikakvih posljedica. Zato liječnici u tom razdoblju života djece, ali i odraslih osoba, kao zamjenu preporučuju konzumaciju kozjeg mlijeka.

( ZdravaPriroda.com )